Križarski ratovi

Godine 1095. papa Urban drugi pozvao je u rat protiv muslimanskih vladara Jeruzalema. Tako je počela Prva križarska vojna. Kroz sljedeća dva stoljeća kršćanske su vojske iz Europe kretale u nove križarske ratove, ali nijedan nije urodio plodom. Križarski ratovi bili su skup svetih ratova u kojem su sudjelovali pretežito vitezovi iz Francuske i Svetoga Rimskog Carstva. Križarski ratovi imali su cilj da se sveti grad Jeruzalem vrati pod kontrolu kršćana, a trajali su u razdoblju od 200 godina, točnije između 1095. i 1291. 

Križarski ratovi

Druge križarske kampanje u Španjolskoj i Istočnoj Europi trajale su do 15. stoljeća. Križari su se uglavnom borili protiv muslimana, iako su neke kampanje vođene protiv slavenskih poganskih naroda, te poganskih naroda na Baltiku, Židova, pravoslavaca, Mongola, Katara, Staroprusa, Husita, Valdenzijanaca i političkih neprijatelja pape. Križari su se zavjetovali i bili su im oprošteni grijesi iz prošlosti, često zvani indulugencija.